Brčanski Arhiv započeo projekt istraživanja arhivskog gradiva u državi i inozemstvu
Arhivisti Brčko distrikta BiH u nastojanju da prikupe i očuvaju arhivsko gradivo kao dio kulturne baštine pored redovitih poslova rade i na istraživanju arhivskog gradiva koje se nalazi u susjednim arhivima u Bosni i Hercegovini kao i u inozemnim arhivima. Gradivo koje je predmet nedavnog istraživanja odnosi se na bogatu i burnu povijest grada Brčkog, a od iznimnog je značaja za sam grad.
14.2.2019.
Arhivisti Brčko distrikta BiH u nastojanju da prikupe i očuvaju arhivsko gradivo kao dio kulturne baštine pored redovitih poslova rade i na istraživanju arhivskog gradiva koje se nalazi u susjednim arhivima u Bosni i Hercegovini kao i u inozemnim arhivima. Gradivo koje je predmet nedavnog istraživanja odnosi se na bogatu i burnu povijest grada Brčkog, a od iznimnog je značaja za sam grad.
Kako bi ovo gradivo postalo dostupno za obradu i korištenje istraživačima iz Brčkog, arhivisti BiH uputili su se u Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu s početnim projektom istraživanja i digitaliziranja gradiva ZEMALJSKE VLADE ZA BOSNU I HERCEGOVINU (Landesregierung für Bosnien und die Herzegovina) – SARAJEVO.
Arhivisti koji rade na istraživanju i digitalizaciji ovog dragocjenog gradiva, raspoređeni na poslovima pretraživanja i poslovima skeniranja, za četiri radna tjedna digitalizirali su više od 12.000 skenova. Ovo gradivo, pohranjeno u Arhivu Brčko distrikta BiH, sada čeka na stručnu obradu i sređivanje iz razloga što je 60 % ovog gradiva pisano na njemačkom jeziku. Navedeno gradivo vrlo je vrijedno, ali za potrebe stručne obrade potrebno je angažirati prevoditelje.
Rad na istraživanju i digitaliziranju gradiva koje se nalazi u Arhivu BiH u Sarajevu kao i u arhivima u regiji a odnosi se na Brčko distrikt BiH nastavit će se u narednom razdoblju.
Arhivisti koji su radne dane provodili u Arhivu BiH su: Tamara Vijoglavin Mančić, arhivistica za evidenciju i zaštitu arhivskog gradiva izvan Arhiva, Asmir Zećić, arhivist informatičar, Andan Kalesić, arhivski tehničar – informatičar, Zagorka Ostojić, arhivistica manipulantica, i Emir Hamzić, arhivski tehničar.
Podsjećamo da je Zemaljska vlada za BiH započela svoj rad 1. siječnja 1879. godine i predstavljala je lokalnu vlast za vrijeme austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, a imala je izvršnu i sudbenu vlast te je rukovodila administracijom. Organizacija ZVS-a zadržana je do konca austrougarske uprave. Administrativno-teritorijalna podjela zemlje ostala je ista kakva je bila i za vrijeme turske uprave, odnosno Bosna i Hercegovina je bila podijeljena na šest okružnih oblasti sa sjedištima u Banjoj Luci, Bihaću, Mostaru, Sarajevu, Travniku i Tuzli. Niža teritorijalna tijela bili su kotarski uredi, kojih je u početku bilo 48, kasnije se broj povećao na 54, a od kojih je jedan bio i Brčko, Brčka; Bezirksamt / Kotarski ured. Kotarskim uredima rukovodili su kotarski predstojnici. Treba napomenuti da su kotarski uredi imali i sudske i policijske ingerencije.
Foto: Beledija u Brčkom
Foto: Beledija u Brčkom
Foto: Borba protiv kolere u Brčkom