Brčanski Arhiv započeo projekat istraživanja arhivske građe u zemlji i inostranstvu

Arhivisti Brčko distrikta BiH, u nastojanju da prikupe i očuvaju arhivsku građu kao dio kulturne baštine, pored redovnih poslova rade i na istraživanju arhivske građe koja se nalazi u susjednim arhivima u Bosni i Hercegovini, kao i u inostranim arhivima. Građa koja je predmet nedavnog istraživanja odnosi se na bogatu i burnu historiju grada Brčkog, a od izuzetnog je značaja za sam grad.

Kako bi ova građa postala dostupna za obradu i korištenje istraživačima iz Brčkog, arhivisti BiH su se uputili u Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu s početnim projektom istraživanja i digitalizovanja građe ZEMALJSKE VLADE ZA BOSNU I HERCEGOVINU (Landesregierung für Bosnien und die Herzegovina) – SARAJEVO.

Arhivisti koji rade na istraživanju i digitalizaciji ove dragocjene građe, raspoređeni na poslovima pretraživanja i poslovima skeniranja, za četiri radne sedmice digitalizovali su više od 12.000 skenova. Ova građa, pohranjena u Arhivu Brčko distrikta BiH, sada čeka na stručnu obradu i sređivanje iz razloga što je 60% ove građe pisano na njemačkom jeziku. Navedena građa veoma je vrijedna, ali za potrebe stručne obrade potrebno je angažovati prevodioce.

Rad na istraživanju i digitalizovanju građe koja se nalazi u Arhivu BiH u Sarajevu, kao i u arhivima u regiji, a odnosi se na Brčko distrikt BiH, nastavit će se u narednom periodu.

Arhivisti koji su radne dane provodili u Arhivu BiH su: Tamara Vijoglavin-Mančić, arhivista za evidenciju i zaštitu arhivske građe van Arhiva, Asmir Zećić, arhivista informatičar, Andan Kalesić, arhivski tehničar – informatičar, Zagorka Ostojić, arhivista manipulant, i Emir Hamzić, arhivski tehničar.

Podsjećamo da je Zemaljska vlada za BiH započela svoj rad 1. januara 1879. godine i predstavljala je lokalnu vlast za vrijeme austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, a imala je izvršnu, sudsku vlast i rukovodila je administracijom. Organizacija ZVS zadržana je do kraja austrougarske uprave. Administrativno-teritorijalna podjela zemlje ostala je ista kakva je bila i za vrijeme turske uprave, odnosno Bosna i Hercegovina je bila podijeljena na šest okružnih oblasti sa sjedištima u Banjoj Luci, Bihaću, Mostaru, Sarajevu, Travniku i Tuzli. Niži teritorijalni organi bili su kotarski uredi kojih je u početku bilo 48, kasnije se broj povećao na 54, a od kojih je jedan bio i Brčko, Brčka; Bezirksamt / Kotarski ured. Kotarskim uredima su rukovodili kotarski predstojnici. Treba napomenuti da su kotarski uredi imali i sudske i policijske ingerencije.